Godine 2021., kada su Hermès i biotehnološka tvrtka MycoWorks najavili verziju Hermèsove torbe Victoria izrađene prvenstveno od bio-bazirane zamjene za kožu, činilo se da je modna industrija dosegnula prekretnicu.
Luksuzni konglomerati, modni brendovi, pa čak i državne institucije počeli su zabranjivati krzno i egzotične kože, otvarajući pitanje dugoročne održivosti kože kao sirovine. Istodobno su vodeći akteri industrije potpisivali UN-ovu Povelju modne industrije o klimatskoj akciji, obvezujući se na neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. Materijali uzgojeni u laboratoriju, micelijske „kože”, tekstili izrađeni od prehrambenog otpada i reciklirane tkanine slavili su se kao rješenje rastućih emisija i ukorijenjenih etičkih problema u modi.
Četiri godine kasnije MycoWorks zatvara svoj jedini pogon u Južnoj Karolini.
Kako je njihov izvršni direktor Matthew Scullin napisao u objavi na LinkedInu u listopadu, micelij „nije zamjena koja se može jednostavno uvesti u postojeće procese prerade kravlje ili teleće kože te se pokazao ograničenim kao kožna alternativa”.
Tvrtka sada prelazi s uzgoja micelija na nabavu i štavljenje micelija od drugih dobavljača.
Sličnu sudbinu doživjele su i druge inovativne tvrtke nakon što su prikupile milijune ulaganja i ostvarile zapažene suradnje s luksuznim brendovima.
„Mislim da je modna industrija ušla u način preživljavanja... Čini se da održivost trenutačno nije prioritet.” - Adrián López Velarde, Desserto
Bolt Threads, čije su kožne i svilene alternative koristili Stella McCartney i drugi, obustavio je razvoj i proizvodnju tekstilnih zamjena kako bi se usredotočio na kozmetičku industriju.
Natural Fiber Welding, proizvođač kožne alternative Mirum, s investicijama Allbirdsa i Ralph Laurena, gasi poslovanje.
Renewcell, specijalist za recikliranje tekstila u tekstil uz potporu H&M-a, bankrotirao je prošle godine. A Ananas Anam UK, proizvođač bio-bazirane kože Piñatex koju su koristili Hugo Boss i Paul Smith, ušao je u stečajni postupak u kolovozu.
„Većina tvrtki koje razvijaju održive materijale prolazi kroz velike izazove, uključujući i nas”, kaže Adrián López Velarde, suosnivač Desserta, kože izrađene od kaktusa. Capri Holdings, vlasnik Michaela Korsa, 2021. preuzeo je 30 posto udjela u Dessertu za 130 milijuna meksičkih pesosa (7,05 milijuna dolara), no tvrtka trenutačno nema nijedan modni projekt u pripremi. „Mislim da je industrija prešla u fazu preživljavanja, s fokusom na rezanje troškova i održavanje konkurentnosti. Čini se da održivost sada nije u fokusu.”
Makroekonomski potresi posljednjih godina smanjili su ulaganja u inovacije i otežali skup proces integracije novih materijala u dobavne lance, dok su kompanije istodobno nastojale zaštititi profitne marže. Istovremeno je oslabila i perspektiva regulatornih pritisaka koji bi direktno ciljali kožarsku industriju, smanjujući kratkoročni poticaj brendovima da istražuju održive alternative.
No, mnogi koji rade u području novih materijala smatraju da najveći problem leži u samoj modnoj industriji, njezinom otporu prema novim načinima rada te u potrošačima, čija kupovna ponašanja rijetko prate njihove javno izražene stavove o održivosti.
„Moda zapravo nije istinski inovativan prostor”, tvrdi Dan Widmaier, izvršni direktor Bolt Threadsa. „U osnovi, nitko to ne želi platiti. Svi vole ideju, ali nitko ne voli promjene.”
„Ne uspije svaka inovacija”
Stvarnost je, naravno, složenija. Mnogi inovativni materijali ubrzo su pokazali ozbiljne nedostatke.
Dizajneri i brendovi izvještavali su da se izgledom i taktilnošću nisu mogli mjeriti s pravom kožom, svilenim tkaninama ili novom pamučnom i kašmirskom pređom. Jedna dizajnerica koja radi s luksuznim brendovima izjavila je da su reciklirane tkanine koje je koristila „izgledale kao da su nošene deset godina i upravo izvađene iz stražnjeg dijela ormara”.
Neki su problemi bili tehnički nepremostivi. Alternativa svili Bolt Threadsa smanjivala se pod utjecajem vlage i nije bila otporna na svjetlo.
BOLT THREADS
„Nije izgledalo dobro i definitivno se nije moglo nositi”, rekla je. Kožna alternativa Mylo „bila je izrazito lomljiva, kombinacija kartona i pluta”. Pucala je pri savijanju i bila je teška za šivanje.
Druga dizajnerica rekla je da je Mirum pucao, čineći torbe neupotrebljivima, dok su se boje Piñatexa lako ispirale. Uz sve to, alternative su bile znatno skuplje od konvencionalnih materijala.
Ako su proizvođači alternativnih materijala podcijenili koliko je vremena potrebno za optimizaciju proizvoda, brendovi su požurili uvjeriti potrošače i regulatore da su spremni usvojiti te materijale, čak i kad nisu mogli prijeći fazu pilot-projekta.
BOLT THREADS
„U nekim su slučajevima tvrtke tek u hodu učile što je potrebno da bi se takvi materijali integrirali”, kaže Claire Bergkamp, izvršna direktorica Textile Exchangea. „No nije svaka inovacija uspješna. Moda je vrlo vješta u marketingu, pa ponekad komuniciramo prerano, prije nego što znamo ima li inovacija dugoročni potencijal.”
S financijske strane, start-upovi su, nakon početnog entuzijazma investitora, zapeli u tzv. „dolini smrti financiranja”: fazi u kojoj je potrebno ogromno ulaganje za prelazak iz pilot-skale u industrijsku proizvodnju.
„VC fondovi obično imaju nekoliko godina kao horizont ulaganja”, kaže Catharina Martínez-Pardo iz BCG-a. „Vidjeli smo da nekim materijalima treba više od 30 godina da postanu globalno primjenjivi. Pronaći financiranje koje može održati tako dug proces iznimno je teško.”
„Kad se regulativa pokrene, sve ostalo slijedi”
Ipak, dok su neki propali, drugi se okreću novim područjima uspjeha. Danas se naglasak preusmjerio na recikliranje tekstila u tekstil.
Bergkamp ističe da je fokus sada na „stvarnim izazovima koje je industrija stvorila, podržavanju održivih prirodnih materijala, regenerativnih praksi i skaliranju tekstilnog recikliranja”.
To je zasad mali sektor, manje od 1 posto globalne proizvodnje vlakana 2024. dolazilo je iz recikliranog tekstila, no zamah raste. Tvrtke poput Ambercyclea i Circa već prelaze u komercijalnu fazu, uz značajne investicije, uključujući i one od Inditexa.
Start-upovi koji se žele izbjeći sudbinu svojih prethodnika klade se na niže troškove, lakšu integraciju i masovnu primjenu, ciljajući materijale poput poliestera, koji je činio 59 posto svjetske proizvodnje vlakana 2024.
Švedski Syre prikupio je 60 milijuna dolara od H&M-a, TPG-a i Vargasa te je potpisao višegodišnje ugovore o otkupu s H&M-om i Nikeom. Prva velika tvornica planirana je u Vijetnamu 2027.
BOLT THREADS
Renewcell, danas pod imenom Circulose, također se restrukturirao: fokusiraju se na integraciju cijelog opskrbnog lanca i smanjenje cjenovnog jaza između recikliranog i primarnog materijala. Partneri su im H&M, M&S i Mango.
Najvažnije, novi propisi poput Ecodesign for Sustainable Products Regulation i Circular Economy Act prisiljavaju velike tvrtke da snose troškove prikupljanja i recikliranja tekstilnog otpada, što prvi put stvara ozbiljan regulatorni pritisak za usvajanje recikliranih materijala.
Prema Martínez-Pardu: „Prostor recikliranja tekstila u tekstil dobiva poticaj jer su propisi postali neposredniji. Poticaji koje smo nekoć očekivali za alternativne kože sada se doista događaju. Kad se regulativa pokrene, pokreću se i novac i potražnja, a onda i sve ostalo.”
J’adore Les Adorables # luksuzni i funkcionalni solid mirisi, parfemsko ulje shimmer efekta
Marc-Antoine Barrois Holiday Campaign # “DREAMS WITHIN REACH”
Initio Parfums Privés – Power of Love # zlatna i magična blagdanska kampanja 2025.
