Što je zapravo AI balon? U drugoj polovici ove godine tehnološki sektor ušao je u fazu intenzivnog samo-poticanja: proizvođači čipova, vlasnici podatkovnih centara i AI kompanije međusobno financiraju rast, podižu cijene jedni drugima i time napuhuju vlastite tržišne vrijednosti.

OpenAI je možda najpoznatiji primjer.

Od osnutka posluje s golemim minusom, a između srpnja i studenoga 2025. potrošio je 12 milijardi dolara, uglavnom na računalnu infrastrukturu i istraživanje, čiji troškovi višestruko nadmašuju prihode.

ZARA

Održivost tog modela trenutačno počiva isključivo na povjerenju investitora. Tehnološki divovi poput Microsofta radije plaćaju OpenAI-ju nego da od nule razvijaju vlastite modele, čime mu omogućuju rast vrijedan milijarde.

OpenAI tim novcem kupuje Nvidia čipove; Nvidia zatim ta sredstva reinvestira u OpenAI ili u startupe poput CoreWeavea, gradeći podatkovne centre ispunjene upravo svojim čipovima. Kapital kruži zatvorenom petljom i podiže vrijednosti svih uključenih,Nvidia je narasla na 4,5 bilijuna dolara, OpenAI na oko 500 milijardi, bez stvarnog ostvarenog profita.

Problem je što je potražnja za čipovima u dobroj mjeri rezultati internih dinamika, a ne šire tržišne nužnosti.

Ako dođe do recesije ili geopolitičkih poremećaja, “potisna snaga” tog balona mogla bi naglo nestati. Morgan Stanley procjenjuje da bi ukupni dugovi sektora do 2028. mogli narasti na 1,5 bilijuna dolara, razina koja bi cijeli sustav učinila iznimno ranjivim.

ZARA

Pukotine se već vide. Barclays je smanjio rejting Oraclea zbog 111,62 milijardi dolara duga; dionice CoreWeavea pale su više od 20% u tjedan dana; a Sam Altman nije ponudio uvjerljiv model financiranja buduće računalne snage procijenjene na 1,4 bilijuna dolara.

Cijela situacija nalikuje partiji pokera u kojoj se ulozi neprestano povećavaju, ali nijedan igrač zapravo nema gotovinu da ih pokrije. Ako bi došlo do pucanja balona, vrijednosti Nvidije i Palantira mogle bi pasti i do 30%, što bi s tržišta izbrisalo desetke bilijuna dolara.

Ništa od toga nije promaknulo Michaelu Burryju, glasovitom po predviđanju krize 2008. Nedavno se kladio protiv Nvidije i Palantira kupnjom 9,2 milijuna put opcija koje mu u slučaju kolapsa donose 240 milijuna dolara, a zatim kao i 2008. ugasio vlastiti fond. Australski autor Shanaka Anslem Perera nazvao je to „Cassandra protokolom”.

ZARA

Koliko je AI danas stvarno prisutan u modi?

Prema Business Research Companyju, AI segment u modi vrijedio je 1,26 milijardi dolara u 2024., a 2025. trebao je narasti na 1,75 milijardi, uz snažan rast od gotovo 40%. I druge analize (MarketsandMarkets, Precedence Research) prikazuju sličnu dinamiku.

McKinsey u izvješću The State of Fashion 2025 navodi da polovica modnih rukovoditelja vidi generativni AI kao ključnu polugu za razvoj novih proizvoda. Zatim slijede marketing, dizajn, personalizacija preporuka, e-commerce te logistika. Najmanje povjerenja zasad imaju područja automatizacije povrata i korisničkog iskustva.

Potrošači pak žele jednostavnost: 82% njih očekuje da će im AI ubrzati kupovinu i smanjiti vrijeme provedeno u pretraživanju.

Za što se AI danas konkretno koristi u modnoj industriji?

S obzirom na hype, primjene su zanimljivo prizemljene. Vogue donosi pregled koji otkriva jasan trend: AI trenutačno jača operativne, a ne kreativne procese.

• Veliki igrači — LVMH, Moncler, Swarovski — fokusiraju se na analitiku, optimizaciju i e-commerce.
  – Moncler je AI-jem izradio 3D prikaze proizvoda koji su povećali angažman kupaca za 49%.
  – Swarovski koristi Googleovu internu AI platformu koja objedinjuje sve operativne podatke brenda.
  – LVMH testira algoritme preporuka, ne samo za online kupce nego i za prodajno osoblje u butikima.

Kreativne profesije zasad ostaju netaknute. Umjesto da zamjenjuje dizajnere, AI preuzima monotonu administraciju i logistiku, što je posebno važno manjim brendovima.

ZARA

Na tom tragu zanimljiva je suradnja Golden Goosea i Google Pixela, u kojoj se AI uključuje u proces ručne personalizacije tenisica kao alat u rukama majstora, a ne kao automatizirani kreator.

Nick West, suosnivač Bandit Runninga, precizno opisuje prevladavajući stav: cilj je ubrzati sve što nije kreativno kako bi se više vremena usmjerilo na emociju, narativ i odnos s kupcem.

Industrijski baloni nasuprot financijskim balonima

Razlikovanje balona važno je za razumijevanje rizika. Balon iz 2008. bio je financijski i snažno je pogodio kućanstva. AI balon, kako ističe Jeff Bezos, bio bi prije svega industrijski.

Na Italian Tech Weeku rekao je: „Industrijski baloni nisu toliko štetni: kada se situacija stabilizira i postane jasno tko su pobjednici, društvo dugoročno profitira od njihovih inovacija.“

Drugim riječima, i u slučaju pucanja, infrastruktura AI-ja ostaje i nastavlja oblikovati svakodnevni život, uključujući modu.

Oprez i povjerenje: kako moda dočekuje AI?

Modna industrija danas živi između dvije suprotne intuicije.

Oprez proizlazi iz razumijevanja da AI može ubrzati procese, ali ne može zamijeniti kreativni impuls, intuiciju, autorski glas ni fizičko iskustvo odijevanja. Predviđanja o stotinama milijardi novog profita pokazala su se preoptimističnima, pa se strategije vode oprezno: naglasak je na učinkovitosti, a ne na kreativnoj automatizaciji.

Povjerenje pak temelji se na tome da AI može dramatično poboljšati logistiku, opskrbne lance i upravljanje inventarom. Kao i internet ili društvene mreže prije njega, AI će unijeti novu dinamiku, pod uvjetom da se riješe goleme energetske i ekološke potrebe tehnologije.

AI, dakle, ne čini modu manje ljudskom. Uloga kreativnosti ostaje u rukama ljudi, onih koji definiraju identitet brenda, donose odluke i oblikuju vizije.

NIKE je osnovao "Odjel za znanost o umu" # prve tenisice oblikovane „od mozga prema dolje”, Mind 001 i Mind 002

Anni Albers # Razboj kao misaoni stroj: modernistička arhitektura utkana u ritam niti

“Ne želim raditi ono što već znam. Želim raditi ono što još ne znam.” # TEXTILE ARTIST SHEILA HICKS

TEXTILE ARTIST LENORE TAWNEY # Nit koja se oslobađa: tekstil kao lebdeća linija meditacije u prostoru

"PROTKANE PRIČE" IVA KATALINIĆ # tekstil je sredstvo izražavanja i bilježenja, konac postaje misao, a šav bilješka emocije